POVEZANOST IZMEĐU UPOTREBE ANTIBIOTIKA I ASTME I ALERGIJE

antibiotici1.jpg

Sve veća upotreba veštačkih, sintetičkih antibiotika može biti odgovorna za porast alergije i astme u
svetu. Remeteći prirodnu ravnotežu crevne flore, antibiotici mogu sprečiti imunitet da razlikuje bezopasne 
supstance od onih koje su zaista opasne za nas. 

Naša crevna flora je desna ruka našeg imuniteta“, – tvrdi Gary Huffnagle, profesor Interne Medicine, 
Mikrobiologije i Imunologije na fakultetu Michigana. Njegova istraživačka ekipa ponudila je prvi 
eksperimentalni dokaz toga da poremećaj crevne flore može izazvati alergijske reakcije i astmu. 

U zadnjih 20 godina astma u svetu je porasla za 160%. Trenutno u Americi od astme boluje 25% dece, u 

Engleskoj – 30%, kod nas oko 10% i ta brojka stalno raste.


Doći do uzroka porasta astme i alergije nije jednostavno. Razni stručnjaci krive zagađenu okolinu, nezdravu 

hranu, čak i promenu higijenskih navika. Ali neki stručnjaci već odavno među uzroke ubrajaju i antibiotike.


„Povezanost astme i antibiotika je očigledna. Gje god je poraslo korišćenje antibiotika, porastao je i broj obolelih od astme i alergije,“ – govori prof. Huffnagle. – „U državama gde korišćenje antibiotika nije prošireno, astma i alergija

su retka pojava“.


Nova istraživanja u Berlinu su potvrdila da porast astme i alergije u državama zapadnog sveta je 

proporcionalan rastu korišćenja antibiotika.


Miševi reagiraju na gljivice i plesan


Huffnagle je sproveo niz eksperimenata da bi potvrdio svoju teoriju. Grupa miševa je dobila terapiju 

antibioticima, a nakon toga su ih izložili gljivicama, koje se inače prirodno nalaze u našoj okolini i na ljudskoj 

koži. Ova grupa miševa je imala puno veći postotak imunološkog odgovora na spore plesni i gljivica nego grupa 

koja nije dobila antibiotik.


„Poremećaj crevne mikroflore zbog terapije antibioticima može nas učiniti podložnim alergiji,“ – kaže prof. 

Huffnagle. – „Od jednom više ne možete podnositi prisutnost gljivica i plesni„.


Huffnagle je koristio različite vrste miševa da bi utvrdio da podložnost alergiji nije uzrokovana genima. Takođe, korištene su i razne vrste alergena. Kada se kao alergen koristio protein iz jajeta, reakcija na njega je bila slična

astmi.

Powered by WebExpress